Aktuelnosti
INTERVJU GENERALNOG SEKRETARA VIJEĆA MINISTARA BiH ROBERTA VIDOVIĆA AGENCIJI ONASA
Aktuelnosti
02/05/2019
SARAJEVO, 4.
FEBRUARA (ONASA) - Generalni sekretar Vijeća ministara Bosne i Hercegovine
Robert Vidović u intervjuu Nezavisnoj agenciji ONASA, između ostalog, govori o
prioritetima u radu, koliko privremeno finansiranje budžetskim korisnicima
trenutno otežava rad i da li je zadovoljan Prijedlogom budžeta Generalnog
sekretarijata Vijeća ministara BiH za 2019. godinu, o saradnji sa zakonodavnim
institucijama Bosne i Hercegovine, saradnji sa regionalnim sekretarijatima
vlada i aktivnostima Generalnog sekretarijata u ovoj godini...
ONASA: Koji su prioriteti u Vašem radu?
VIDOVIĆ: Kada su u pitanju prioriteti rada generalnog sekretara Vijeća ministara BiH, svakako bih istaknuo dodatno jačanje institucije Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH i reorganizaciju kojom bi se maksimalno iskoristili svi kapaciteti i ljudski resursi, a sve u cilju da u konačnici svi zaposleni u Generalnom sekretarijatu budu zadovoljniji, barem kada je u pitanju ravnomjerno raspoređivanje poslova, te kroz taj dio, u skladu s raspoloživim kapacitetima, nagrađivati zaposlene za izuzetne uspjehe u radu. Moram reći da je Generalni sekretarijat, slikovito rečeno, jedan mali rudnik gdje se posao odvija kontinuirano, uz mnoštvo zahtjeva i prijedloga svih institucija BiH. U konačnici ćemo boljom reorganizacijom doći i do bolje produktivnosti, koja bi imala za cilj i bolje ostvarivanje osnovnih nadležnosti Generalnog sekretarijata, a to su priprema i praćenje sjednica Vijeća ministara BiH. Istaknuo bih da sam dio svog radnog vijeka imao priliku raditi u privatnom sektoru, koji se, moram priznati, uveliko razlikuje od javnog sektora i tu sam naučio odnositi se prema poslu domaćinski i odgovorno, te u svojim prioritetima na poziciji generalnog sekretara svakako se želim pridržavati načela ekonomičnosti, učinkovitosti i efikasnosti, što znači svesti troškove resursa na najmanju moguću mjeru i ti resursi trebaju biti na raspolaganju pravovremeno, u odgovarajućoj količini i odgovarajućeg kvaliteta, uz najbolje iskorištavanje raspoloživih resursa u svrhu ispunjavanja postavljenih ciljeva i postizanja predviđenih rezultata.
ONASA: S obzirom na to da ste u fazi privremenog finansiranja, koliko Vam to otežava rad?
VIDOVIĆ: Zakonom o finansiranju institucija BiH propisano je da za vrijeme privremenog finansiranja budžetski korisnici ne mogu započeti nove ili proširene programe i aktivnosti dok ne budu odobreni u Zakonu o budžetu i to nam svakako u tom dijelu otežava realiziranje naših planova. Međutim, privremenim finansiranjem Generalnom sekretarijatu je, kao i drugim institucijama, omogućeno da obavlja osnovne redovne aktivnosti.
ONASA: Da li ste zadovoljni Prijedlogom budžeta za Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH za 2019. godinu?
VIDOVIĆ: Pripadam onoj grupi ljudi koji uvijek drže da može bolje i više, pa je tako i s Budžetom Generalnog sekretarijata za 2019. godinu. Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH, kao budžetski korisnik institucija BiH, na vrijeme je podnio zahtjev za sredstva iz Budžeta za 2019. godinu u iznosu koji je, s obzirom na planirane aktivnosti, nešto iznad gornje granice rashoda. Prijedlogom je odobren iznos samo do gornje granice rashoda, tako da u tom dijelu ne možemo biti zadovoljni, posebno sa aspekta finansiranja projekata e-vlade, ali uvažavamo činjenicu da su budžetska sredstva javna sredstva s kojima treba postupati maksimalno racionalno te ćemo se truditi da sve svoje aktivnosti i zadatke realiziramo u zadanim finansijskim okvirima.
ONASA: Sa kojim problemima se susrećete u svom radu i kako ih planirate rješavati?
VIDOVIĆ: Problemi u radu najviše se ogledaju u nedostatku finansijskih sredstava za provođenje projekata iz oblasti informacijskih tehnologija. Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH je zadužen za administraciju i održavanje servisa institucija BiH i ima odgovornost za funkcioniranje sistema e-vlade, koji trenutno koriste institucije BiH (njih 58) i bojim se da sistem generalno ne razumije potrebu razvoja, ulaganja i održivosti informacijskih tehnologija u institucijama. U prošloj godini Generalni sekretarijat je u saradnji s Ministarstvom komunikacija i prometa BiH te Uredom Microsofta u BiH izradio Analizu sistema e-vlade, kao i mogućnosti proširenja servisa na sve institucije BiH. Taj dokument usvojilo je Vijeće ministara BiH 21. decembra 2018. godine na 162. sjednici. Analiza je pokazala da bi institucije BiH ostvarile značajno unapređenje u tehnološkom i funkcionalnom smislu (razmjena podataka, sigurnost servisa i sistema) kada bi bilo kreirano centralno tijelo za informatizaciju institucija BiH koje bi pružalo podršku i servise institucijama BiH sa centralne lokacije u Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH. Također, uvođenjem centralizacije servisa ostvarile bi se i značajne uštede u budžetu institucija BiH (web-portal, e-mail, DMS…). Trenutno sistem e-vlade osigurava 36 servisa, koje koristi 58 institucija Bosne i Hercegovine. Najveći problem je potkapacitiranost unutar Službe koja se bavi održavanjem tih servisa kao i mogućnost zadržavanja kvalitetnog i stručnog IT kadra unutar institucija, s obzirom na to da pozitivni propisi nisu omogućili da se tim kadrovima ponude odgovarajuća primanja kako bi radili u državnoj službi.
Primarni zadatak, čijem ću se rješavanju nastojati posvetiti u idućem periodu, svakako će biti rješavanje pitanja održavanja i razvoja servisa e-vlade. S obzirom na to da su finansijska sredstva ograničena, nastojat ću da se potrebna sredstva osiguraju iz nekih drugih izvora finansiranja (IPA, GIZ, OSCE…). Dakle, iz tih sredstava primarno bi bio riješen problem izgradnje sekundarne lokacije (disaster recovery site) kako bi se osigurao nesmetan rad institucija u slučaju nedostupnosti primarne lokacije.
Vrijedno je istaknuti, što donekle otežava ostvarivanje punog kapaciteta nadležnosti Generalnog sekretarijata, i nejasnoće u samom Poslovniku o radu Vijeća ministara BiH. Poslovnik o radu Vijeća ministara BiH datira iz 2003. godine te od tada nije nikada mijenjan ni prilagođavan novim okolnostima. Držim da ima dosta prostora za napredak ako bi se neke odredbe Poslovnika redefinirale i unaprijedile, kada su u pitanju ostvarivanja primarnih nadležnosti Generalnog sekretarijata, koje je zaduženo i za pripremu i praćenje sjednica Vijeća ministara BiH.
ONASA: Kakva je saradnja sa zakonodavnim institucijama Bosne i Hercegovine?
VIDOVIĆ: Generalni sekretarijat sarađuje sa službama i tijelima Parlamentarne skupštine BiH, posebno s Kolegijem Sekretarijata Parlamentarne skupštine BiH, s kojima smo održali niz sastanaka u cilju unapređenja međusobnih odnosa. Posebne aktivnosti odnose se, i odnosit će se i ubuduće, na redovno praćenje sjednica domova Parlamentarne skupštine BiH i njihovih radnih tijela, a za potrebe generalnog sekretara izrađuju se izvještaji o razmatranim tačkama dnevnog reda čiji je predlagač Vijeće ministara. Također, izvještaji sadrže usvojene, prihvaćene ili odobrene materijale. Ta saradnja podrazumijeva pripremu dokumentacije u vezi sa poslaničkim i delegatskim pitanjima, inicijativama i interpelacijama. Generalni sekretarijat, također, ostvaruje saradnju i sa službama entitetskih zakonodavnih tijela i Brčko distrikta BiH u vidu organiziranja i održavanja zajedničkih sastanaka, a u cilju unapređenja komunikacije, koordinacije i razmjene informacija.
ONASA: Kakva je saradnja sa regionalnim sekretarijatima vlada i da li postoji prostor za unapređenje te saradnje?
VIDOVIĆ: Prošle godine upriličili smo posjete Glavnom tajništvu Vlade Republike Hrvatske i Generalnom sekretarijatu Vlade Crne Gore. U Zagrebu smo s glavnim sekretarom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Gabrijel i njenim saradnicima razgovarali o modalitetima saradnje dvaju sekretarijata. Predstavnici Glavnog tajništva Vlade Hrvatske predočili su način funkcioniranja, s posebnim osvrtom na oblasti tehničkih sistema te rada Ureda Koordinacije za gospodarstvo i strukturne reforme, Ureda Kadrovske i administrativne komisije Vlade te Ureda Koordinacije za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava. Tom smo prilikom upoznali domaćine s načinom rada Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH. Na sastanku sa šefom Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske Zvonimirom Frkom Petešićem i njegovim saradnicima razgovaralo se o sistemskom praćenju i analizi javnih politika, izradi strateških razvojnih planova, stručnoj obradi i pripremi materijala kao i izvještavanju javnosti te komunikaciji s medijima i građanima. Na radnom sastanku, u novembru 2018. godine u Podgorici, razgovarali smo s generalnim sekretarom Vlade Crne Gore Natašom Pešić o modalitetima unapređenja saradnje i razmijenili iskustva u radu Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH i Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore. Obostrano je konstatirano da tradicionalno dobri i prijateljski odnosi koje njeguju Crna Gora i Bosna i Hercegovina značajno doprinose ukupnoj regionalnoj saradnji i procesu evropskih integracija država Zapadnog Balkana. Na radnom sastanku sudjelovali su pomoćnici generalnih sekretara Vijeća ministara BiH i Crne Gore i predstavnici službi u sastavu generalnih sekretarijata. U toku su dogovori za realiziranje posjeta Sekretarijatu Vlade Republike Sjeverne Makedonije i Generalnom sekretarijatu Vlade Republike Srbije.
ONASA: Na šta će se odnositi osnovne aktivnosti Generalnog sekretarijata u ovoj godini?
VIDOVIĆ: Generalni sekretarijat je stalno tijelo Vijeća ministara BiH i obavlja posebno poslove koji se odnose na pripremu sjednica i sastanaka, vođenje zapisnika, vođenje evidencija, informiranje javnosti, praćenje provedbe odluka Vijeća ministara BiH, protokol, materijalno-finansijske, administrativne i tehničke poslove za Vijeće ministara BiH u izvršavanju njegovih zadataka, brine se o objavljivanju odluka Vijeća ministara BiH u službenim glasilima te vrši i druge poslove koje mu odlukom dodijeli Vijeće ministara BiH. Dakle, osnovne aktivnosti Generalnog sekretarijata u 2019. godini odnosit će se na pružanje tehničke podrške, koordiniranje izrade godišnjeg programa rada, praćenje i izvještavanje o radu Vijeća ministara i kontroliranje kvaliteta provedenog postupka kod izrade godišnjih programa rada i godišnjih izvještaja o radu institucija Bosne i Hercegovine. Riječ je o pripremi i praćenju rada sjednica Vijeća ministara, izradi zapisnika i zaključaka sa sjednica Vijeća ministara, informiranju i praćenju provedbe zaključaka Vijeća ministara, izradi periodičnih izvještaja o provedbi zaključaka Vijeća ministara, pripremi i praćenju rada sjednica odbora Vijeća ministara, izradi zapisnika i izjašnjenja odbora o razmatranim materijalima, informiranju ministarstava i drugih institucija o izjašnjenjima odbora, provedbi odgovarajućih procedura po zaključcima drugih institucija, vođenju evidencija i saradnji sa drugim institucijama, te poslovima praćenja sjednica domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i njihovih radnih tijela. Generalni sekretarijat obavljat će i materijalno-finansijske i opće poslove za potrebe Generalnog sekretarijata i Kabineta predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, pripremati prijedloge godišnjeg budžeta i pratiti njegovo izvršavanje, brinuti o instaliranju i održavanju informatičkog sistema, prijemu, zavođenju, razvođenju, otpremi i arhiviranju materijala te o poslovima prijepisa i tehničke obrade magnetofonskih snimaka sjednica Vijeća ministara. Osnovne aktivnosti Sekretarijata su i informiranje javnosti o politici i aktivnostima Vijeća ministara i njegovih tijela kroz saopćenja za javnost, konferencije za novinare, izjave i intervjue predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara, medijsko praćenje rada Vijeća ministara, praćenje medijskih informacija ili drugih publikacija koje se odnose na aktivnosti Vijeća ministara, uređivanje i održavanje web-stranice Vijeća ministara te poslovi u vezi s primjenom Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini. Mi brinemo i o organiziranju protokolarnih, diplomatskih i drugih vrsta sastanaka, sjednica i susreta predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara s predstavnicima međunarodne zajednice i njenih institucija, diplomatama, predstavnicima udruženja, privrednih, kulturnih i naučnih organizacija, o pripremi i dočeku gostiju, dolasku i odlasku domaćih i inozemnih delegacija, pripremi prijema, svečanosti i potpisivanja međunarodnih sporazuma te o planiranju boravka inozemnih delegacija koje su u posjeti Vijeću ministara BiH.
Moram istaknuti da je Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH u skladu s posljednjim izmjenama Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH određen kao centralno koordinirajuće tijelo u postupku procjene učinaka propisa. U pitanju je obiman posao koji se delegira Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH i mi smo, kako bismo se prilagodili tom poslu, u posljednjim izmjenama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji napravili korekciju te smo predvidjeli i radna mjesta koja će se u budućnosti baviti tim veoma složenim procesom. U budućnosti planiramo razvijati taj segment aktivnosti na način da ćemo ozbiljno razmisliti i o uvođenju unutrašnje organizacijske jedinice koja će imati isključivo nadležnosti da analizira akte dostavljene Vijeću ministara BiH, sa aspekta procjene učinaka i njihove usklađenosti.
Vijeće ministara BiH je u 2018. godini donijelo Odluku o usvajanju Okvira interoperabilnosti u BiH, kojom se Generalni sekretarijat definira kao centralno operativno tijelo za provedbu aktivnosti uvođenja Okvira interoperabilnosti u institucije Vijeća ministara BiH. Generalni sekretarijat će u 2019. godini, u skladu sa Operativnim planom za uvođenje Okvira interoperabilnosti (usvojenim na 41. sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj 28. januara 2016. godine), raditi na svim aktivnostima za koje je zaduženo. Prva aktivnost je formiranje koordinacije za interoperabilnost Vijeća ministara BiH, koju će činiti šest institucija Vijeća ministara (Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, IDDEEA, Agencija za statistiku BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH te Uprava za indirektno oporezivanje BiH). Nadamo se da će odluka o formiranju koordinacije za interoperabilnost biti usvojena u prvom kvartalu ove godine. Uporedo s tim aktivnostima, a u skladu sa Operativnim planom za uvođenje Okvira interoperabilnosti, Bosna i Hercegovina radi na uspostavljanju infrastrukture interoperabilnosti pa su prošle godine završena dva velika projekta iz ove oblasti. U sklopu projekta tehničke podrške za unapređenje poslovnog okruženja i institucionalnog jačanja za nivoe Vijeća ministara BiH, Federacije BiH, Republike Srpske i Vlade Brčko distrikta izrađen je GSB (government service bus) centralna lokacija, tj. platforma putem koje je moguće vršiti međuinstitucionalnu razmjenu podataka. Inicijalno s nivoa Vijeća ministara BiH u projektu su pored Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH uključeni: Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja, Agencija za sigurnost hrane BiH, Ured za veterinarstvo BiH, Agencija za nadzor nad tržištem BiH i Uprava za indirektno oporezivanje BiH.
Drugi projekt "Implementacija zajedničkih servisa za e-usluge“ je osigurao uspostavljanje infrastrukture potrebne za efikasnu i racionalnu implementaciju usluga uprave, kroz jedinstvene tačke kontakta i elektronski, izgradnjom više upotrebljivih zajedničkih servisa e-usluga, pri centralnim jedinicama za e-upravu (Generalni sekretarijat) za svaki nivo vlasti, koji su stavljeni na raspolaganje institucijama koje žele implementirati elektronske usluge, poput generiranja elektronskih obrazaca za pristup ili podnošenje zahtjeva za uslugu, autentikacije i identifikacije subjekata, elektronskog plaćanja usluga, integracije s bazičnim registrima, elektronske obrade zahtjeva, elektronske dostave strankama.
Dakle, za svaki upravni nivo je implementiran po jedan pilot-projekt izrade transakcijske online usluge kako bi se pokazala upotrebljivost uspostavljene infrastrukture. Na nivou Vijeća ministara BiH za pilot-uslugu je odabran Institut za mjeriteljstvo BiH i njegove usluge izdavanja rješenja za certifikaciju mjernih uređaja.
Veliki izazov u idućoj godini bit će osiguranje sredstava za održavanje i razvoj (proširenje broja institucija koje koriste te sisteme) ta dva projekta koja bi trebala ubrzati rad institucija BiH i omogućiti, u konačnici, da građani usluge dobiju na brži, efikasniji i sigurniji način.
ONASA: Šta mislite o ulozi i značaju nezavisnog novinarstva i koliko je ono bitno za razvoj demokratskog društva?
VIDOVIĆ: Za razvoj demokratskog društva veoma je bitno da mediji budu nepristrani i da o svim događajima izvještavaju objektivno i pravovremeno. Koliko su oni pri tome nezavisni, zavisi od njihove finansijske situacije, odnosno od toga ko ih i koliko finansira pa razmjerno tome i utječe na njihovu uređivačku politiku. Nažalost, danas je takva situacija u društvu i medijima da je iz novinskih i elektronskih izvještaja teško prepoznati šta je to što je ispravno, tačno, istinito i u cilju općeg napretka i dobrobiti svih ljudi kao i društva u cijelosti. Mogu nedvojbeno potvrditi da je ONASA renomirana novinska agencija koja je dala značajan doprinos razvoju demokratije i nezavisnog novinarstva u BiH. (kraj)
ONASA: Koji su prioriteti u Vašem radu?
VIDOVIĆ: Kada su u pitanju prioriteti rada generalnog sekretara Vijeća ministara BiH, svakako bih istaknuo dodatno jačanje institucije Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH i reorganizaciju kojom bi se maksimalno iskoristili svi kapaciteti i ljudski resursi, a sve u cilju da u konačnici svi zaposleni u Generalnom sekretarijatu budu zadovoljniji, barem kada je u pitanju ravnomjerno raspoređivanje poslova, te kroz taj dio, u skladu s raspoloživim kapacitetima, nagrađivati zaposlene za izuzetne uspjehe u radu. Moram reći da je Generalni sekretarijat, slikovito rečeno, jedan mali rudnik gdje se posao odvija kontinuirano, uz mnoštvo zahtjeva i prijedloga svih institucija BiH. U konačnici ćemo boljom reorganizacijom doći i do bolje produktivnosti, koja bi imala za cilj i bolje ostvarivanje osnovnih nadležnosti Generalnog sekretarijata, a to su priprema i praćenje sjednica Vijeća ministara BiH. Istaknuo bih da sam dio svog radnog vijeka imao priliku raditi u privatnom sektoru, koji se, moram priznati, uveliko razlikuje od javnog sektora i tu sam naučio odnositi se prema poslu domaćinski i odgovorno, te u svojim prioritetima na poziciji generalnog sekretara svakako se želim pridržavati načela ekonomičnosti, učinkovitosti i efikasnosti, što znači svesti troškove resursa na najmanju moguću mjeru i ti resursi trebaju biti na raspolaganju pravovremeno, u odgovarajućoj količini i odgovarajućeg kvaliteta, uz najbolje iskorištavanje raspoloživih resursa u svrhu ispunjavanja postavljenih ciljeva i postizanja predviđenih rezultata.
ONASA: S obzirom na to da ste u fazi privremenog finansiranja, koliko Vam to otežava rad?
VIDOVIĆ: Zakonom o finansiranju institucija BiH propisano je da za vrijeme privremenog finansiranja budžetski korisnici ne mogu započeti nove ili proširene programe i aktivnosti dok ne budu odobreni u Zakonu o budžetu i to nam svakako u tom dijelu otežava realiziranje naših planova. Međutim, privremenim finansiranjem Generalnom sekretarijatu je, kao i drugim institucijama, omogućeno da obavlja osnovne redovne aktivnosti.
ONASA: Da li ste zadovoljni Prijedlogom budžeta za Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH za 2019. godinu?
VIDOVIĆ: Pripadam onoj grupi ljudi koji uvijek drže da može bolje i više, pa je tako i s Budžetom Generalnog sekretarijata za 2019. godinu. Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH, kao budžetski korisnik institucija BiH, na vrijeme je podnio zahtjev za sredstva iz Budžeta za 2019. godinu u iznosu koji je, s obzirom na planirane aktivnosti, nešto iznad gornje granice rashoda. Prijedlogom je odobren iznos samo do gornje granice rashoda, tako da u tom dijelu ne možemo biti zadovoljni, posebno sa aspekta finansiranja projekata e-vlade, ali uvažavamo činjenicu da su budžetska sredstva javna sredstva s kojima treba postupati maksimalno racionalno te ćemo se truditi da sve svoje aktivnosti i zadatke realiziramo u zadanim finansijskim okvirima.
ONASA: Sa kojim problemima se susrećete u svom radu i kako ih planirate rješavati?
VIDOVIĆ: Problemi u radu najviše se ogledaju u nedostatku finansijskih sredstava za provođenje projekata iz oblasti informacijskih tehnologija. Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH je zadužen za administraciju i održavanje servisa institucija BiH i ima odgovornost za funkcioniranje sistema e-vlade, koji trenutno koriste institucije BiH (njih 58) i bojim se da sistem generalno ne razumije potrebu razvoja, ulaganja i održivosti informacijskih tehnologija u institucijama. U prošloj godini Generalni sekretarijat je u saradnji s Ministarstvom komunikacija i prometa BiH te Uredom Microsofta u BiH izradio Analizu sistema e-vlade, kao i mogućnosti proširenja servisa na sve institucije BiH. Taj dokument usvojilo je Vijeće ministara BiH 21. decembra 2018. godine na 162. sjednici. Analiza je pokazala da bi institucije BiH ostvarile značajno unapređenje u tehnološkom i funkcionalnom smislu (razmjena podataka, sigurnost servisa i sistema) kada bi bilo kreirano centralno tijelo za informatizaciju institucija BiH koje bi pružalo podršku i servise institucijama BiH sa centralne lokacije u Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH. Također, uvođenjem centralizacije servisa ostvarile bi se i značajne uštede u budžetu institucija BiH (web-portal, e-mail, DMS…). Trenutno sistem e-vlade osigurava 36 servisa, koje koristi 58 institucija Bosne i Hercegovine. Najveći problem je potkapacitiranost unutar Službe koja se bavi održavanjem tih servisa kao i mogućnost zadržavanja kvalitetnog i stručnog IT kadra unutar institucija, s obzirom na to da pozitivni propisi nisu omogućili da se tim kadrovima ponude odgovarajuća primanja kako bi radili u državnoj službi.
Primarni zadatak, čijem ću se rješavanju nastojati posvetiti u idućem periodu, svakako će biti rješavanje pitanja održavanja i razvoja servisa e-vlade. S obzirom na to da su finansijska sredstva ograničena, nastojat ću da se potrebna sredstva osiguraju iz nekih drugih izvora finansiranja (IPA, GIZ, OSCE…). Dakle, iz tih sredstava primarno bi bio riješen problem izgradnje sekundarne lokacije (disaster recovery site) kako bi se osigurao nesmetan rad institucija u slučaju nedostupnosti primarne lokacije.
Vrijedno je istaknuti, što donekle otežava ostvarivanje punog kapaciteta nadležnosti Generalnog sekretarijata, i nejasnoće u samom Poslovniku o radu Vijeća ministara BiH. Poslovnik o radu Vijeća ministara BiH datira iz 2003. godine te od tada nije nikada mijenjan ni prilagođavan novim okolnostima. Držim da ima dosta prostora za napredak ako bi se neke odredbe Poslovnika redefinirale i unaprijedile, kada su u pitanju ostvarivanja primarnih nadležnosti Generalnog sekretarijata, koje je zaduženo i za pripremu i praćenje sjednica Vijeća ministara BiH.
ONASA: Kakva je saradnja sa zakonodavnim institucijama Bosne i Hercegovine?
VIDOVIĆ: Generalni sekretarijat sarađuje sa službama i tijelima Parlamentarne skupštine BiH, posebno s Kolegijem Sekretarijata Parlamentarne skupštine BiH, s kojima smo održali niz sastanaka u cilju unapređenja međusobnih odnosa. Posebne aktivnosti odnose se, i odnosit će se i ubuduće, na redovno praćenje sjednica domova Parlamentarne skupštine BiH i njihovih radnih tijela, a za potrebe generalnog sekretara izrađuju se izvještaji o razmatranim tačkama dnevnog reda čiji je predlagač Vijeće ministara. Također, izvještaji sadrže usvojene, prihvaćene ili odobrene materijale. Ta saradnja podrazumijeva pripremu dokumentacije u vezi sa poslaničkim i delegatskim pitanjima, inicijativama i interpelacijama. Generalni sekretarijat, također, ostvaruje saradnju i sa službama entitetskih zakonodavnih tijela i Brčko distrikta BiH u vidu organiziranja i održavanja zajedničkih sastanaka, a u cilju unapređenja komunikacije, koordinacije i razmjene informacija.
ONASA: Kakva je saradnja sa regionalnim sekretarijatima vlada i da li postoji prostor za unapređenje te saradnje?
VIDOVIĆ: Prošle godine upriličili smo posjete Glavnom tajništvu Vlade Republike Hrvatske i Generalnom sekretarijatu Vlade Crne Gore. U Zagrebu smo s glavnim sekretarom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Gabrijel i njenim saradnicima razgovarali o modalitetima saradnje dvaju sekretarijata. Predstavnici Glavnog tajništva Vlade Hrvatske predočili su način funkcioniranja, s posebnim osvrtom na oblasti tehničkih sistema te rada Ureda Koordinacije za gospodarstvo i strukturne reforme, Ureda Kadrovske i administrativne komisije Vlade te Ureda Koordinacije za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava. Tom smo prilikom upoznali domaćine s načinom rada Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH. Na sastanku sa šefom Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske Zvonimirom Frkom Petešićem i njegovim saradnicima razgovaralo se o sistemskom praćenju i analizi javnih politika, izradi strateških razvojnih planova, stručnoj obradi i pripremi materijala kao i izvještavanju javnosti te komunikaciji s medijima i građanima. Na radnom sastanku, u novembru 2018. godine u Podgorici, razgovarali smo s generalnim sekretarom Vlade Crne Gore Natašom Pešić o modalitetima unapređenja saradnje i razmijenili iskustva u radu Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH i Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore. Obostrano je konstatirano da tradicionalno dobri i prijateljski odnosi koje njeguju Crna Gora i Bosna i Hercegovina značajno doprinose ukupnoj regionalnoj saradnji i procesu evropskih integracija država Zapadnog Balkana. Na radnom sastanku sudjelovali su pomoćnici generalnih sekretara Vijeća ministara BiH i Crne Gore i predstavnici službi u sastavu generalnih sekretarijata. U toku su dogovori za realiziranje posjeta Sekretarijatu Vlade Republike Sjeverne Makedonije i Generalnom sekretarijatu Vlade Republike Srbije.
ONASA: Na šta će se odnositi osnovne aktivnosti Generalnog sekretarijata u ovoj godini?
VIDOVIĆ: Generalni sekretarijat je stalno tijelo Vijeća ministara BiH i obavlja posebno poslove koji se odnose na pripremu sjednica i sastanaka, vođenje zapisnika, vođenje evidencija, informiranje javnosti, praćenje provedbe odluka Vijeća ministara BiH, protokol, materijalno-finansijske, administrativne i tehničke poslove za Vijeće ministara BiH u izvršavanju njegovih zadataka, brine se o objavljivanju odluka Vijeća ministara BiH u službenim glasilima te vrši i druge poslove koje mu odlukom dodijeli Vijeće ministara BiH. Dakle, osnovne aktivnosti Generalnog sekretarijata u 2019. godini odnosit će se na pružanje tehničke podrške, koordiniranje izrade godišnjeg programa rada, praćenje i izvještavanje o radu Vijeća ministara i kontroliranje kvaliteta provedenog postupka kod izrade godišnjih programa rada i godišnjih izvještaja o radu institucija Bosne i Hercegovine. Riječ je o pripremi i praćenju rada sjednica Vijeća ministara, izradi zapisnika i zaključaka sa sjednica Vijeća ministara, informiranju i praćenju provedbe zaključaka Vijeća ministara, izradi periodičnih izvještaja o provedbi zaključaka Vijeća ministara, pripremi i praćenju rada sjednica odbora Vijeća ministara, izradi zapisnika i izjašnjenja odbora o razmatranim materijalima, informiranju ministarstava i drugih institucija o izjašnjenjima odbora, provedbi odgovarajućih procedura po zaključcima drugih institucija, vođenju evidencija i saradnji sa drugim institucijama, te poslovima praćenja sjednica domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i njihovih radnih tijela. Generalni sekretarijat obavljat će i materijalno-finansijske i opće poslove za potrebe Generalnog sekretarijata i Kabineta predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, pripremati prijedloge godišnjeg budžeta i pratiti njegovo izvršavanje, brinuti o instaliranju i održavanju informatičkog sistema, prijemu, zavođenju, razvođenju, otpremi i arhiviranju materijala te o poslovima prijepisa i tehničke obrade magnetofonskih snimaka sjednica Vijeća ministara. Osnovne aktivnosti Sekretarijata su i informiranje javnosti o politici i aktivnostima Vijeća ministara i njegovih tijela kroz saopćenja za javnost, konferencije za novinare, izjave i intervjue predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara, medijsko praćenje rada Vijeća ministara, praćenje medijskih informacija ili drugih publikacija koje se odnose na aktivnosti Vijeća ministara, uređivanje i održavanje web-stranice Vijeća ministara te poslovi u vezi s primjenom Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini. Mi brinemo i o organiziranju protokolarnih, diplomatskih i drugih vrsta sastanaka, sjednica i susreta predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara s predstavnicima međunarodne zajednice i njenih institucija, diplomatama, predstavnicima udruženja, privrednih, kulturnih i naučnih organizacija, o pripremi i dočeku gostiju, dolasku i odlasku domaćih i inozemnih delegacija, pripremi prijema, svečanosti i potpisivanja međunarodnih sporazuma te o planiranju boravka inozemnih delegacija koje su u posjeti Vijeću ministara BiH.
Moram istaknuti da je Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH u skladu s posljednjim izmjenama Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH određen kao centralno koordinirajuće tijelo u postupku procjene učinaka propisa. U pitanju je obiman posao koji se delegira Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH i mi smo, kako bismo se prilagodili tom poslu, u posljednjim izmjenama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji napravili korekciju te smo predvidjeli i radna mjesta koja će se u budućnosti baviti tim veoma složenim procesom. U budućnosti planiramo razvijati taj segment aktivnosti na način da ćemo ozbiljno razmisliti i o uvođenju unutrašnje organizacijske jedinice koja će imati isključivo nadležnosti da analizira akte dostavljene Vijeću ministara BiH, sa aspekta procjene učinaka i njihove usklađenosti.
Vijeće ministara BiH je u 2018. godini donijelo Odluku o usvajanju Okvira interoperabilnosti u BiH, kojom se Generalni sekretarijat definira kao centralno operativno tijelo za provedbu aktivnosti uvođenja Okvira interoperabilnosti u institucije Vijeća ministara BiH. Generalni sekretarijat će u 2019. godini, u skladu sa Operativnim planom za uvođenje Okvira interoperabilnosti (usvojenim na 41. sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj 28. januara 2016. godine), raditi na svim aktivnostima za koje je zaduženo. Prva aktivnost je formiranje koordinacije za interoperabilnost Vijeća ministara BiH, koju će činiti šest institucija Vijeća ministara (Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, IDDEEA, Agencija za statistiku BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH te Uprava za indirektno oporezivanje BiH). Nadamo se da će odluka o formiranju koordinacije za interoperabilnost biti usvojena u prvom kvartalu ove godine. Uporedo s tim aktivnostima, a u skladu sa Operativnim planom za uvođenje Okvira interoperabilnosti, Bosna i Hercegovina radi na uspostavljanju infrastrukture interoperabilnosti pa su prošle godine završena dva velika projekta iz ove oblasti. U sklopu projekta tehničke podrške za unapređenje poslovnog okruženja i institucionalnog jačanja za nivoe Vijeća ministara BiH, Federacije BiH, Republike Srpske i Vlade Brčko distrikta izrađen je GSB (government service bus) centralna lokacija, tj. platforma putem koje je moguće vršiti međuinstitucionalnu razmjenu podataka. Inicijalno s nivoa Vijeća ministara BiH u projektu su pored Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH uključeni: Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja, Agencija za sigurnost hrane BiH, Ured za veterinarstvo BiH, Agencija za nadzor nad tržištem BiH i Uprava za indirektno oporezivanje BiH.
Drugi projekt "Implementacija zajedničkih servisa za e-usluge“ je osigurao uspostavljanje infrastrukture potrebne za efikasnu i racionalnu implementaciju usluga uprave, kroz jedinstvene tačke kontakta i elektronski, izgradnjom više upotrebljivih zajedničkih servisa e-usluga, pri centralnim jedinicama za e-upravu (Generalni sekretarijat) za svaki nivo vlasti, koji su stavljeni na raspolaganje institucijama koje žele implementirati elektronske usluge, poput generiranja elektronskih obrazaca za pristup ili podnošenje zahtjeva za uslugu, autentikacije i identifikacije subjekata, elektronskog plaćanja usluga, integracije s bazičnim registrima, elektronske obrade zahtjeva, elektronske dostave strankama.
Dakle, za svaki upravni nivo je implementiran po jedan pilot-projekt izrade transakcijske online usluge kako bi se pokazala upotrebljivost uspostavljene infrastrukture. Na nivou Vijeća ministara BiH za pilot-uslugu je odabran Institut za mjeriteljstvo BiH i njegove usluge izdavanja rješenja za certifikaciju mjernih uređaja.
Veliki izazov u idućoj godini bit će osiguranje sredstava za održavanje i razvoj (proširenje broja institucija koje koriste te sisteme) ta dva projekta koja bi trebala ubrzati rad institucija BiH i omogućiti, u konačnici, da građani usluge dobiju na brži, efikasniji i sigurniji način.
ONASA: Šta mislite o ulozi i značaju nezavisnog novinarstva i koliko je ono bitno za razvoj demokratskog društva?
VIDOVIĆ: Za razvoj demokratskog društva veoma je bitno da mediji budu nepristrani i da o svim događajima izvještavaju objektivno i pravovremeno. Koliko su oni pri tome nezavisni, zavisi od njihove finansijske situacije, odnosno od toga ko ih i koliko finansira pa razmjerno tome i utječe na njihovu uređivačku politiku. Nažalost, danas je takva situacija u društvu i medijima da je iz novinskih i elektronskih izvještaja teško prepoznati šta je to što je ispravno, tačno, istinito i u cilju općeg napretka i dobrobiti svih ljudi kao i društva u cijelosti. Mogu nedvojbeno potvrditi da je ONASA renomirana novinska agencija koja je dala značajan doprinos razvoju demokratije i nezavisnog novinarstva u BiH. (kraj)