Aktualnosti
INTERVJU GENERALNOG TAJNIKA VIJEĆA MINISTARA BIH ROBERT VIDOVIĆA AGENCIJI ONASA
Aktualnosti
05.02.2019
ONASA: Koji su prioriteti u Vašem radu?
VIDOVIĆ: Kada su u pitanju prioriteti rada generalnog tajnika Vijeća ministara BiH, svakako bih istaknuo dodatno jačanje institucije Generalnog tajništva Vijeća ministara BiH i reorganizaciju kojom bi se maksimalno iskoristili svi kapaciteti i ljudski resursi, a sve u cilju da u konačnici svi zaposleni u Generalnom tajništvu budu zadovoljniji, barem kada je u pitanju ravnomjerno raspoređivanje poslova, te kroz taj dio, sukladno raspoloživim kapacitetima, nagrađivati zaposlene za izuzetne uspjehe u radu. Moram reći da je Generalno tajništvo, slikovito rečeno, jedan mali rudnik gdje se posao odvija kontinuirano, uz mnoštvo zahtjeva i prijedloga svih institucija BiH. U konačnici boljom reorganizacijom doći ćemo i do bolje produktivnosti, koja bi imala za cilj i bolje ostvarivanje temeljnih nadležnosti Generalnog tajništva, a to su priprema i praćenje sjednica Vijeća ministara BiH. Istaknuo bih da sam dio svog radnog vijeka imao prigodu raditi u privatnom sektoru, koji se, moram priznati, uvelike razlikuje od javnog sektora i tu sam naučio odnositi se prema poslu domaćinski i odgovorno, te u svojim prioritetima na poziciji generalnog tajnika svakako se želim pridržavati načela ekonomičnosti, učinkovitosti i efikasnosti, što znači svesti troškove resursa na najmanju moguću mjeru i ti resursi trebaju biti na raspolaganju pravodobno, u odgovarajućoj količini i odgovarajuće kvalitete, uz najbolje iskorištavanje raspoloživih resursa u svrhu ispunjavanja postavljenih ciljeva i postizanja predviđenih rezultata.
ONASA: S obzirom na to da ste u fazi privremenog financiranja, koliko Vam to otežava rad?
VIDOVIĆ: Zakonom o financiranju institucija BiH propisano je da za vrijeme privremenog financiranja proračunski korisnici ne mogu započeti nove ili proširene programe i aktivnosti, dok ne budu odobreni u Zakonu o proračunu i to nam svakako u tom dijelu otežava realiziranje naših planova. Međutim, privremenim financiranjem Generalnom tajništvu je, kao i drugim institucijama, omogućeno da obavlja osnovne redovite aktivnosti.
ONASA: Jeste li zadovoljni prijedlogom proračuna za Generalno tajništvo Vijeća ministara BiH za 2019. godinu?
VIDOVIĆ: Pripadam onoj skupini ljudi koji uvijek drže da može bolje i više, pa je tako i s proračunom Generalnog tajništva za 2019. godinu. Generalno tajništvo Vijeća ministara BiH, kao proračunski korisnik institucija BiH, na vrijeme je podnijelo zahtjev za sredstva iz proračuna za 2019. godinu u iznosu koji je, s obzirom na planirane aktivnosti, nešto iznad gornje granice rashoda. Prijedlogom je odobren iznos samo do gornje granice rashoda tako da u tom dijelu ne možemo biti zadovoljni, posebno s aspekta financiranja projekata e-vlade, ali uvažavamo činjenicu da su proračunska sredstva javna sredstva s kojima treba postupati maksimalno racionalno te ćemo se truditi da sve svoje aktivnosti i zadatke realiziramo u zadanim financijskim okvirima.
ONASA: S kojim problemima se susrećete u svom radu i kako ih planirate rješavati?
VIDOVIĆ: Problemi u radu najviše se očituju u nedostatku financijskih sredstava za provedbu projekata iz oblasti informacijskih tehnologija. Generalno tajništvo Vijeća ministara BiH je zaduženo za administraciju i održavanje servisa institucija BiH i ima odgovornost za funkcioniranje sustava e-vlade, koji trenutačno koriste institucije BiH (njih 58) i bojim se da sustav generalno ne razumije potrebu razvoja, ulaganja i održivosti informacijskih tehnologija u institucijama. U prošloj godini Generalno tajništvo je u suradnji s Ministarstvom komunikacija i prometa BiH te Uredom Microsofta u BiH izradilo Analizu sustava e-vlade, kao i mogućnosti proširenja servisa na sve institucije BiH. Taj dokument usvojilo je Vijeće ministara BiH 21. prosinca 2018. godine na 162. sjednici. Analiza je pokazala da bi institucije BiH ostvarile značajno unaprjeđenje u tehnološkom i funkcionalnom smislu (razmjena podataka, sigurnost servisa i sustava) kada bi bilo kreirano središnje tijelo za informatizaciju institucija BiH koje bi pružalo podršku i servise institucijama BiH sa središnje lokacije u Generalnom tajništvu Vijeća ministara BiH. Također, uvođenjem centralizacije servisa ostvarile bi se i značajne uštede u proračunu institucija BiH (web-portal, e-mail, DMS…). Trenutačno sustav e-vlade osigurava 36 servisa, koje koristi 58 institucija Bosne i Hercegovine. Najveći problem je potkapacitiranost unutar Službe koja se bavi održavanjem tih servisa kao i mogućnost zadržavanja kvalitetnog i stručnog IT kadra unutar institucija, s obzirom na to da pozitivni propisi nisu omogućili da se tim kadrovima ponude odgovarajuća primanja kako bi radili u državnoj službi.
Primarni zadatak, čijem ću se rješavanju nastojati posvetiti u idućem razdoblju, svakako će biti rješavanje pitanja održavanja i razvoja servisa e-vlade. S obzirom na to da su financijska sredstva ograničena, nastojat ću da se potrebna sredstva osiguraju iz nekih drugih izvora financiranja (IPA, GIZ, OESS…). Dakle iz tih sredstava primarno bi bio riješen problem izgradnje sekundarne lokacije (disaster recovery site) kako bi se osigurao nesmetan rad institucija u slučaju nedostupnosti primarne lokacije.
Vrijedno je istaknuti, što donekle otežava ostvarivanje punog kapaciteta nadležnosti Generalnog tajništva, i nejasnoće u samom Poslovniku o radu Vijeća ministara BiH. Poslovnik o radu Vijeća ministara BiH datira iz 2003. godine te od tada nije nikada mijenjan ni prilagođavan novim okolnostima. Držim da ima dosta prostora za napredak ako bi se neke odredbe Poslovnika redefinirale i unaprijedile, kada su u pitanju ostvarivanja primarnih nadležnosti Generalnog tajništva, koje je zaduženo i za pripremu i praćenje sjednica Vijeća ministara BiH.
ONASA: Kakva je suradnja sa zakonodavnim institucijama Bosne i Hercegovine?
VIDOVIĆ: Generalno tajništvo surađuje sa službama i tijelima Parlamentarne skupštine BiH, posebno s Kolegijem Tajništva Parlamentarne skupštine BiH, s kojima smo održali niz sastanaka s ciljem unaprjeđenja međusobnih odnosa. Posebne aktivnosti odnose se, i odnosit će se i ubuduće, na redovito praćenje sjednica domova Parlamentarne skupštine BiH i njihovih radnih tijela, za potrebe generalnog tajnika izrađuju se izvješća o razmatranim točkama dnevnog reda čiji je predlagač Vijeće ministara. Također, izvješća sadrže usvojene, prihvaćene ili odobrene materijale. Ta suradnja podrazumijeva pripremu dokumentacije u vezi sa zastupničkim i izaslaničkim pitanjima, inicijativama i interpelacijama. Generalno tajništvo, također, ostvaruje suradnju i sa službama entitetskih zakonodavnih tijela i Brčko Distrikta BiH u vidu organiziranja i održavanja zajedničkih sastanaka, a u cilju unaprjeđenja komunikacije, koordinacije i razmjene informacija.
ONASA: Kakva je suradnja s regionalnim tajništvima vlada i postoji li prostor za unaprjeđenje te suradnje?
VIDOVIĆ: Prošle godine upriličili smo posjete Glavnom tajništvu Vlade Republike Hrvatske i Generalnom tajništvu Vlade Crne Gore. U Zagrebu smo s glavnom tajnicom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Gabrijel i njezinim suradnicima razgovarali o modalitetima suradnje dvaju tajništva. Predstavnici Glavnog tajništva Vlade Hrvatske predočili su način funkcioniranja, s posebnim osvrtom na oblasti tehničkih sustava te rada Ureda Koordinacije za gospodarstvo i strukturne reforme, Ureda Kadrovske i administrativne komisije Vlade te Ureda Koordinacije za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava. Tom smo prilikom upoznali domaćine s načinom rada Generalnog tajništva Vijeća ministara BiH. Na sastanku s predstojnikom Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske Zvonimirom Frkom Petešićem i njegovim suradnicima razgovaralo se o sistemskom praćenju i analizi javnih politika, izradi strateških razvojnih planova, stručnoj obradi i pripremi materijala kao i izvještavanju javnosti te komunikaciji s medijima i građanima. Na radnom sastanku, u studenome 2018. godine u Podgorici, razgovarali smo s generalnom tajnicom Vlade Crne Gore Natašom Pešić o modalitetima unaprjeđenja suradnje i razmijenili iskustva u radu Generalnog tajništva Vijeća ministara BiH i Generalnog tajništva Vlade Crne Gore. Obostrano je konstatirano da tradicionalno dobri i prijateljski odnosi koje njeguju Crna Gora i Bosna i Hercegovina značajno doprinose ukupnoj regionalnoj suradnji i procesu europskih integracija država zapadnog Balkana. Na radnom sastanku sudjelovali su pomoćnici generalnih tajnika Vijeća ministara BiH i Crne Gore i predstavnici službi u sastavu generalnih tajništava. U tijeku su dogovori za realiziranje posjeta Tajništvu Vlade Republike Sjeverne Makedonije i Generalnom tajništvu Vlade Republike Srbije.
ONASA: Na što će se odnositi osnovne aktivnosti Generalnog tajništva u ovoj godini?
VIDOVIĆ: Generalno tajništvo je stalno tijelo Vijeća ministara BiH i obavlja osobito poslove koji se odnose na pripremu sjednica i sastanaka, vođenje zapisnika, vođenje evidencija, informiranje javnosti, praćenje provedbe odluka Vijeća ministara BiH, protokol, materijalno-financijske, administrativne i tehničke poslove za Vijeće ministara BiH u izvršavanju njegovih zadataka, stara se o objavljivanju odluka Vijeća ministara BiH u službenim glasilima te vrši i druge poslove koje mu odlukom dodijeli Vijeće ministara BiH. Dakle, osnovne aktivnosti Generalnog tajništva u 2019. godini odnosit će se na pružanje tehničke podrške, koordiniranje izrade godišnjeg programa rada, praćenje i izvještavanje o radu Vijeća ministara i kontroliranje kvalitete provedenog postupka kod izrade godišnjih programa rada i godišnjih izvješća o radu institucija Bosne i Hercegovine. Riječ je o pripremi i praćenju rada sjednica Vijeća ministara, izradi zapisnika i zaključaka sa sjednica Vijeća ministara, informiranju i praćenju provedbe zaključaka Vijeća ministara, izradi periodičnih izvješća o provedbi zaključaka Vijeća ministara, pripremi i praćenju rada sjednica odbora Vijeća ministara, izradi zapisnika i izjašnjenja odbora o razmatranim materijalima, informiranju ministarstava i drugih institucija o izjašnjenjima odbora, provedbi odgovarajućih procedura po zaključcima drugih institucija, vođenju evidencija i suradnji s drugim institucijama te poslovima praćenja sjednica domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i njihovih radnih tijela. Generalno tajništvo obavljat će i materijalno-financijske i opće poslove za potrebe Generalnog tajništva i Ureda predsjedatelja Vijeća ministara BiH, pripremati prijedloge godišnjeg proračuna i pratiti njegovo izvršavanje, brinuti o instaliranju i održavanju informatičkog sustava, prijemu, zavođenju, razvođenju, otpremi i arhiviranju materijala te o poslovima prijepisa i tehničke obrade magnetofonskih snimaka sjednica Vijeća ministara. Osnovne aktivnosti Tajništva su i informiranje javnosti o politici i aktivnostima Vijeća ministara i njegovih tijela kroz priopćenja za javnost, konferencije za novinare, izjave i intervjue predsjedatelja i članova Vijeća ministara, medijsko praćenje rada Vijeća ministara, praćenje medijskih informacija ili drugih publikacija koje se odnose na aktivnosti Vijeća ministara, uređivanje i održavanje web-stranice Vijeća ministara te poslovi u vezi s primjenom Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini. Mi brinemo i o organiziranju protokolarnih, diplomatskih i drugih vrsta sastanaka, sjednica i susreta predsjedatelja i članova Vijeća ministara s predstavnicima međunarodne zajednice i njezinih institucija, diplomatima, predstavnicima udruga, gospodarstvenih, kulturnih i znanstvenih organizacija, o pripremi i dočeku gostiju, dolasku i odlasku domaćih i inozemnih izaslanstava, pripremi prijema, svečanosti i potpisivanja međunarodnih sporazuma te o planiranju boravka inozemnih izaslanstava koja su u posjetu Vijeću ministara BiH.
Moram istaknuti da je Generalno tajništvo Vijeća ministara BiH sukladno posljednjim izmjenama Jedinstvenih pravila za izradbu pravnih propisa u institucijama BiH određeno kao središnje koordinirajuće tijelo u postupku procjene učinaka propisa. U pitanju je opsežan posao koji se delegira Generalnom tajništvu Vijeća ministara BiH i mi smo, kako bismo se prilagodili tom poslu, u posljednjim izmjenama Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu napravili korekciju te smo predvidjeli i radna mjesta koja će se u budućnosti baviti tim veoma složenim procesom. U budućnosti planiramo razvijati taj segment aktivnosti na način da ćemo ozbiljno razmisliti i o uvođenju unutarnje organizacijske jedinice koja će imati isključivo nadležnosti da analizira akte dostavljene Vijeću ministara BiH, s aspekta procjene učinaka i njihove usklađenosti.
Vijeće ministara BiH je u 2018. godini donijelo Odluku o usvajanju Okvira interoperabilnosti u BiH, kojom se Generalno tajništvo definira kao središnje operativno tijelo za provedbu aktivnosti uvođenja Okvira interoperabilnosti u institucije Vijeća ministara BiH. Generalno tajništvo će u 2019. godini, sukladno Operativnom planu za uvođenje Okvira interoperabilnosti (usvojenom na 41. sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj 28. siječnja 2016. godine), raditi na svim aktivnostima za koje je zaduženo. Prva aktivnost je formiranje koordinacije za interoperabilnost Vijeća ministara BiH, koju će činiti šest institucija Vijeća ministara (Generalno tajništvo Vijeća ministara BiH, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, IDDEEA, Agencija za statistiku BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH te Uprava za neizravno oporezivanje BiH). Nadamo se da će odluka o formiranju koordinacije za interoperabilnost biti usvojena u prvom kvartalu ove godine. Usporedo s tim aktivnostima, a sukladno Operativnom planu za uvođenje Okvira interoperabilnosti, Bosna i Hercegovina radi na uspostavljanju infrastrukture interoperabilnosti pa su prošle godine završena dva velika projekta iz ove oblasti. U sklopu projekta tehničke podrške za unapređenje poslovnog okruženja i institucionalnog jačanja za razine Vijeća ministara BiH, Federacije BiH, Republike Srpske i Vlade Brčko Distrikta izrađen je GSB (government service bus) središnja lokacija, tj. platforma putem koje je moguće vršiti međuinstitucionalnu razmjenu podataka. Inicijalno s razine Vijeća ministara BiH u projektu su pored Generalnog tajništva Vijeća ministara BiH uključeni: Agencija za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja, Agencija za sigurnost hrane BiH, Ured za veterinarstvo BiH, Agencija za nadzor nad tržištem BiH i Uprava za neizravno oporezivanje BiH.
Drugi projekt „Implementacija zajedničkih servisa za e-usluge“ je osigurao uspostavljanje infrastrukture potrebne za efikasnu i racionalnu implementaciju usluga uprave, kroz jedinstvene točke kontakta i elektronički, izgradnjom više upotrebljivih zajedničkih servisa e-usluga, pri središnjim jedinicama za e-upravu (Generalno tajništvo) za svaku razinu vlasti, koji su stavljeni na raspolaganje institucijama koje žele implementirati elektroničke usluge, poput generiranja elektroničkih obrazaca za pristup ili podnošenje zahtjeva za uslugu, autentikacije i identifikacije subjekata, elektroničkog plaćanja usluga, integracije s bazičnim registrima, elektroničke obrade zahtjeva, elektroničke dostave strankama.
Dakle, za svaku upravnu razinu je implementiran po jedan pilot-projekt izrade transakcijske online-usluge kako bi se pokazala upotrebljivost uspostavljene infrastrukture. Na razini Vijeća ministara BiH za pilot-uslugu je odabran Institut za mjeriteljstvo BiH i njegove usluge izdavanja rješenja za certifikaciju mjernih uređaja.
Veliki izazov u idućoj godini bit će osiguranje sredstava za održavanje i razvoj (proširenje broja institucija koje koriste te sustave) ta dva projekta koja bi trebala ubrzati rad institucija BiH i omogućiti, u konačnici, da građani usluge dobiju na brži, efikasniji i sigurniji način.
ONASA: Što mislite o ulozi i značaju nezavisnog novinarstva i koliko je ono bitno za razvoj demokratskog društva?
VIDOVIĆ: Za razvoj demokratskog društva veoma je bitno da mediji budu nepristrani i da o svim događajima izvještavaju objektivno i pravodobno. Koliko su oni pri tome neovisni, ovisi o njihovoj financijskoj situaciji, odnosno o tome tko ih i koliko financira pa razmjerno tomu i utječe na njihovu uređivačku politiku. Nažalost, danas je takva situacija u društvu i medijima da je iz novinskih i elektroničkih izvješća teško prepoznati što je to što je ispravno, točno, istinito i u cilju općeg napretka i dobrobiti svih ljudi kao i društva u cijelosti. Mogu nedvojbeno potvrditi da je ONASA renomirana novinska agencija koja je dala značajan doprinos razvoju demokracije i nezavisnog novinarstva u BiH. (kraj)
Generalni tajnik Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Robert Vidović u intervjuu Nezavisnoj agenciji ONASA, između ostalog, govori o prioritetima u radu, koliko privremeno financiranje
proračunskim korisnicima trenutačno otežava rad i je li zadovoljan prijedlogom proračuna Generalnog tajništva Vijeća ministara BiH za 2019. godinu, o suradnji sa zakonodavnim institucijama Bosne i Hercegovine,suradnji s regionalnim tajništvima vlada i aktivnostima Generalnog tajništva u ovoj godini.ONASA: Koji su prioriteti u Vašem radu?
VIDOVIĆ: Kada su u pitanju prioriteti rada generalnog tajnika Vijeća ministara BiH, svakako bih istaknuo dodatno jačanje institucije Generalnog tajništva Vijeća ministara BiH i reorganizaciju kojom bi se maksimalno iskoristili svi kapaciteti i ljudski resursi, a sve u cilju da u konačnici svi zaposleni u Generalnom tajništvu budu zadovoljniji, barem kada je u pitanju ravnomjerno raspoređivanje poslova, te kroz taj dio, sukladno raspoloživim kapacitetima, nagrađivati zaposlene za izuzetne uspjehe u radu. Moram reći da je Generalno tajništvo, slikovito rečeno, jedan mali rudnik gdje se posao odvija kontinuirano, uz mnoštvo zahtjeva i prijedloga svih institucija BiH. U konačnici boljom reorganizacijom doći ćemo i do bolje produktivnosti, koja bi imala za cilj i bolje ostvarivanje temeljnih nadležnosti Generalnog tajništva, a to su priprema i praćenje sjednica Vijeća ministara BiH. Istaknuo bih da sam dio svog radnog vijeka imao prigodu raditi u privatnom sektoru, koji se, moram priznati, uvelike razlikuje od javnog sektora i tu sam naučio odnositi se prema poslu domaćinski i odgovorno, te u svojim prioritetima na poziciji generalnog tajnika svakako se želim pridržavati načela ekonomičnosti, učinkovitosti i efikasnosti, što znači svesti troškove resursa na najmanju moguću mjeru i ti resursi trebaju biti na raspolaganju pravodobno, u odgovarajućoj količini i odgovarajuće kvalitete, uz najbolje iskorištavanje raspoloživih resursa u svrhu ispunjavanja postavljenih ciljeva i postizanja predviđenih rezultata.
ONASA: S obzirom na to da ste u fazi privremenog financiranja, koliko Vam to otežava rad?
VIDOVIĆ: Zakonom o financiranju institucija BiH propisano je da za vrijeme privremenog financiranja proračunski korisnici ne mogu započeti nove ili proširene programe i aktivnosti, dok ne budu odobreni u Zakonu o proračunu i to nam svakako u tom dijelu otežava realiziranje naših planova. Međutim, privremenim financiranjem Generalnom tajništvu je, kao i drugim institucijama, omogućeno da obavlja osnovne redovite aktivnosti.
ONASA: Jeste li zadovoljni prijedlogom proračuna za Generalno tajništvo Vijeća ministara BiH za 2019. godinu?
VIDOVIĆ: Pripadam onoj skupini ljudi koji uvijek drže da može bolje i više, pa je tako i s proračunom Generalnog tajništva za 2019. godinu. Generalno tajništvo Vijeća ministara BiH, kao proračunski korisnik institucija BiH, na vrijeme je podnijelo zahtjev za sredstva iz proračuna za 2019. godinu u iznosu koji je, s obzirom na planirane aktivnosti, nešto iznad gornje granice rashoda. Prijedlogom je odobren iznos samo do gornje granice rashoda tako da u tom dijelu ne možemo biti zadovoljni, posebno s aspekta financiranja projekata e-vlade, ali uvažavamo činjenicu da su proračunska sredstva javna sredstva s kojima treba postupati maksimalno racionalno te ćemo se truditi da sve svoje aktivnosti i zadatke realiziramo u zadanim financijskim okvirima.
ONASA: S kojim problemima se susrećete u svom radu i kako ih planirate rješavati?
VIDOVIĆ: Problemi u radu najviše se očituju u nedostatku financijskih sredstava za provedbu projekata iz oblasti informacijskih tehnologija. Generalno tajništvo Vijeća ministara BiH je zaduženo za administraciju i održavanje servisa institucija BiH i ima odgovornost za funkcioniranje sustava e-vlade, koji trenutačno koriste institucije BiH (njih 58) i bojim se da sustav generalno ne razumije potrebu razvoja, ulaganja i održivosti informacijskih tehnologija u institucijama. U prošloj godini Generalno tajništvo je u suradnji s Ministarstvom komunikacija i prometa BiH te Uredom Microsofta u BiH izradilo Analizu sustava e-vlade, kao i mogućnosti proširenja servisa na sve institucije BiH. Taj dokument usvojilo je Vijeće ministara BiH 21. prosinca 2018. godine na 162. sjednici. Analiza je pokazala da bi institucije BiH ostvarile značajno unaprjeđenje u tehnološkom i funkcionalnom smislu (razmjena podataka, sigurnost servisa i sustava) kada bi bilo kreirano središnje tijelo za informatizaciju institucija BiH koje bi pružalo podršku i servise institucijama BiH sa središnje lokacije u Generalnom tajništvu Vijeća ministara BiH. Također, uvođenjem centralizacije servisa ostvarile bi se i značajne uštede u proračunu institucija BiH (web-portal, e-mail, DMS…). Trenutačno sustav e-vlade osigurava 36 servisa, koje koristi 58 institucija Bosne i Hercegovine. Najveći problem je potkapacitiranost unutar Službe koja se bavi održavanjem tih servisa kao i mogućnost zadržavanja kvalitetnog i stručnog IT kadra unutar institucija, s obzirom na to da pozitivni propisi nisu omogućili da se tim kadrovima ponude odgovarajuća primanja kako bi radili u državnoj službi.
Primarni zadatak, čijem ću se rješavanju nastojati posvetiti u idućem razdoblju, svakako će biti rješavanje pitanja održavanja i razvoja servisa e-vlade. S obzirom na to da su financijska sredstva ograničena, nastojat ću da se potrebna sredstva osiguraju iz nekih drugih izvora financiranja (IPA, GIZ, OESS…). Dakle iz tih sredstava primarno bi bio riješen problem izgradnje sekundarne lokacije (disaster recovery site) kako bi se osigurao nesmetan rad institucija u slučaju nedostupnosti primarne lokacije.
Vrijedno je istaknuti, što donekle otežava ostvarivanje punog kapaciteta nadležnosti Generalnog tajništva, i nejasnoće u samom Poslovniku o radu Vijeća ministara BiH. Poslovnik o radu Vijeća ministara BiH datira iz 2003. godine te od tada nije nikada mijenjan ni prilagođavan novim okolnostima. Držim da ima dosta prostora za napredak ako bi se neke odredbe Poslovnika redefinirale i unaprijedile, kada su u pitanju ostvarivanja primarnih nadležnosti Generalnog tajništva, koje je zaduženo i za pripremu i praćenje sjednica Vijeća ministara BiH.
ONASA: Kakva je suradnja sa zakonodavnim institucijama Bosne i Hercegovine?
VIDOVIĆ: Generalno tajništvo surađuje sa službama i tijelima Parlamentarne skupštine BiH, posebno s Kolegijem Tajništva Parlamentarne skupštine BiH, s kojima smo održali niz sastanaka s ciljem unaprjeđenja međusobnih odnosa. Posebne aktivnosti odnose se, i odnosit će se i ubuduće, na redovito praćenje sjednica domova Parlamentarne skupštine BiH i njihovih radnih tijela, za potrebe generalnog tajnika izrađuju se izvješća o razmatranim točkama dnevnog reda čiji je predlagač Vijeće ministara. Također, izvješća sadrže usvojene, prihvaćene ili odobrene materijale. Ta suradnja podrazumijeva pripremu dokumentacije u vezi sa zastupničkim i izaslaničkim pitanjima, inicijativama i interpelacijama. Generalno tajništvo, također, ostvaruje suradnju i sa službama entitetskih zakonodavnih tijela i Brčko Distrikta BiH u vidu organiziranja i održavanja zajedničkih sastanaka, a u cilju unaprjeđenja komunikacije, koordinacije i razmjene informacija.
ONASA: Kakva je suradnja s regionalnim tajništvima vlada i postoji li prostor za unaprjeđenje te suradnje?
VIDOVIĆ: Prošle godine upriličili smo posjete Glavnom tajništvu Vlade Republike Hrvatske i Generalnom tajništvu Vlade Crne Gore. U Zagrebu smo s glavnom tajnicom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Gabrijel i njezinim suradnicima razgovarali o modalitetima suradnje dvaju tajništva. Predstavnici Glavnog tajništva Vlade Hrvatske predočili su način funkcioniranja, s posebnim osvrtom na oblasti tehničkih sustava te rada Ureda Koordinacije za gospodarstvo i strukturne reforme, Ureda Kadrovske i administrativne komisije Vlade te Ureda Koordinacije za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava. Tom smo prilikom upoznali domaćine s načinom rada Generalnog tajništva Vijeća ministara BiH. Na sastanku s predstojnikom Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske Zvonimirom Frkom Petešićem i njegovim suradnicima razgovaralo se o sistemskom praćenju i analizi javnih politika, izradi strateških razvojnih planova, stručnoj obradi i pripremi materijala kao i izvještavanju javnosti te komunikaciji s medijima i građanima. Na radnom sastanku, u studenome 2018. godine u Podgorici, razgovarali smo s generalnom tajnicom Vlade Crne Gore Natašom Pešić o modalitetima unaprjeđenja suradnje i razmijenili iskustva u radu Generalnog tajništva Vijeća ministara BiH i Generalnog tajništva Vlade Crne Gore. Obostrano je konstatirano da tradicionalno dobri i prijateljski odnosi koje njeguju Crna Gora i Bosna i Hercegovina značajno doprinose ukupnoj regionalnoj suradnji i procesu europskih integracija država zapadnog Balkana. Na radnom sastanku sudjelovali su pomoćnici generalnih tajnika Vijeća ministara BiH i Crne Gore i predstavnici službi u sastavu generalnih tajništava. U tijeku su dogovori za realiziranje posjeta Tajništvu Vlade Republike Sjeverne Makedonije i Generalnom tajništvu Vlade Republike Srbije.
ONASA: Na što će se odnositi osnovne aktivnosti Generalnog tajništva u ovoj godini?
VIDOVIĆ: Generalno tajništvo je stalno tijelo Vijeća ministara BiH i obavlja osobito poslove koji se odnose na pripremu sjednica i sastanaka, vođenje zapisnika, vođenje evidencija, informiranje javnosti, praćenje provedbe odluka Vijeća ministara BiH, protokol, materijalno-financijske, administrativne i tehničke poslove za Vijeće ministara BiH u izvršavanju njegovih zadataka, stara se o objavljivanju odluka Vijeća ministara BiH u službenim glasilima te vrši i druge poslove koje mu odlukom dodijeli Vijeće ministara BiH. Dakle, osnovne aktivnosti Generalnog tajništva u 2019. godini odnosit će se na pružanje tehničke podrške, koordiniranje izrade godišnjeg programa rada, praćenje i izvještavanje o radu Vijeća ministara i kontroliranje kvalitete provedenog postupka kod izrade godišnjih programa rada i godišnjih izvješća o radu institucija Bosne i Hercegovine. Riječ je o pripremi i praćenju rada sjednica Vijeća ministara, izradi zapisnika i zaključaka sa sjednica Vijeća ministara, informiranju i praćenju provedbe zaključaka Vijeća ministara, izradi periodičnih izvješća o provedbi zaključaka Vijeća ministara, pripremi i praćenju rada sjednica odbora Vijeća ministara, izradi zapisnika i izjašnjenja odbora o razmatranim materijalima, informiranju ministarstava i drugih institucija o izjašnjenjima odbora, provedbi odgovarajućih procedura po zaključcima drugih institucija, vođenju evidencija i suradnji s drugim institucijama te poslovima praćenja sjednica domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i njihovih radnih tijela. Generalno tajništvo obavljat će i materijalno-financijske i opće poslove za potrebe Generalnog tajništva i Ureda predsjedatelja Vijeća ministara BiH, pripremati prijedloge godišnjeg proračuna i pratiti njegovo izvršavanje, brinuti o instaliranju i održavanju informatičkog sustava, prijemu, zavođenju, razvođenju, otpremi i arhiviranju materijala te o poslovima prijepisa i tehničke obrade magnetofonskih snimaka sjednica Vijeća ministara. Osnovne aktivnosti Tajništva su i informiranje javnosti o politici i aktivnostima Vijeća ministara i njegovih tijela kroz priopćenja za javnost, konferencije za novinare, izjave i intervjue predsjedatelja i članova Vijeća ministara, medijsko praćenje rada Vijeća ministara, praćenje medijskih informacija ili drugih publikacija koje se odnose na aktivnosti Vijeća ministara, uređivanje i održavanje web-stranice Vijeća ministara te poslovi u vezi s primjenom Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini. Mi brinemo i o organiziranju protokolarnih, diplomatskih i drugih vrsta sastanaka, sjednica i susreta predsjedatelja i članova Vijeća ministara s predstavnicima međunarodne zajednice i njezinih institucija, diplomatima, predstavnicima udruga, gospodarstvenih, kulturnih i znanstvenih organizacija, o pripremi i dočeku gostiju, dolasku i odlasku domaćih i inozemnih izaslanstava, pripremi prijema, svečanosti i potpisivanja međunarodnih sporazuma te o planiranju boravka inozemnih izaslanstava koja su u posjetu Vijeću ministara BiH.
Moram istaknuti da je Generalno tajništvo Vijeća ministara BiH sukladno posljednjim izmjenama Jedinstvenih pravila za izradbu pravnih propisa u institucijama BiH određeno kao središnje koordinirajuće tijelo u postupku procjene učinaka propisa. U pitanju je opsežan posao koji se delegira Generalnom tajništvu Vijeća ministara BiH i mi smo, kako bismo se prilagodili tom poslu, u posljednjim izmjenama Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu napravili korekciju te smo predvidjeli i radna mjesta koja će se u budućnosti baviti tim veoma složenim procesom. U budućnosti planiramo razvijati taj segment aktivnosti na način da ćemo ozbiljno razmisliti i o uvođenju unutarnje organizacijske jedinice koja će imati isključivo nadležnosti da analizira akte dostavljene Vijeću ministara BiH, s aspekta procjene učinaka i njihove usklađenosti.
Vijeće ministara BiH je u 2018. godini donijelo Odluku o usvajanju Okvira interoperabilnosti u BiH, kojom se Generalno tajništvo definira kao središnje operativno tijelo za provedbu aktivnosti uvođenja Okvira interoperabilnosti u institucije Vijeća ministara BiH. Generalno tajništvo će u 2019. godini, sukladno Operativnom planu za uvođenje Okvira interoperabilnosti (usvojenom na 41. sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj 28. siječnja 2016. godine), raditi na svim aktivnostima za koje je zaduženo. Prva aktivnost je formiranje koordinacije za interoperabilnost Vijeća ministara BiH, koju će činiti šest institucija Vijeća ministara (Generalno tajništvo Vijeća ministara BiH, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, IDDEEA, Agencija za statistiku BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH te Uprava za neizravno oporezivanje BiH). Nadamo se da će odluka o formiranju koordinacije za interoperabilnost biti usvojena u prvom kvartalu ove godine. Usporedo s tim aktivnostima, a sukladno Operativnom planu za uvođenje Okvira interoperabilnosti, Bosna i Hercegovina radi na uspostavljanju infrastrukture interoperabilnosti pa su prošle godine završena dva velika projekta iz ove oblasti. U sklopu projekta tehničke podrške za unapređenje poslovnog okruženja i institucionalnog jačanja za razine Vijeća ministara BiH, Federacije BiH, Republike Srpske i Vlade Brčko Distrikta izrađen je GSB (government service bus) središnja lokacija, tj. platforma putem koje je moguće vršiti međuinstitucionalnu razmjenu podataka. Inicijalno s razine Vijeća ministara BiH u projektu su pored Generalnog tajništva Vijeća ministara BiH uključeni: Agencija za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja, Agencija za sigurnost hrane BiH, Ured za veterinarstvo BiH, Agencija za nadzor nad tržištem BiH i Uprava za neizravno oporezivanje BiH.
Drugi projekt „Implementacija zajedničkih servisa za e-usluge“ je osigurao uspostavljanje infrastrukture potrebne za efikasnu i racionalnu implementaciju usluga uprave, kroz jedinstvene točke kontakta i elektronički, izgradnjom više upotrebljivih zajedničkih servisa e-usluga, pri središnjim jedinicama za e-upravu (Generalno tajništvo) za svaku razinu vlasti, koji su stavljeni na raspolaganje institucijama koje žele implementirati elektroničke usluge, poput generiranja elektroničkih obrazaca za pristup ili podnošenje zahtjeva za uslugu, autentikacije i identifikacije subjekata, elektroničkog plaćanja usluga, integracije s bazičnim registrima, elektroničke obrade zahtjeva, elektroničke dostave strankama.
Dakle, za svaku upravnu razinu je implementiran po jedan pilot-projekt izrade transakcijske online-usluge kako bi se pokazala upotrebljivost uspostavljene infrastrukture. Na razini Vijeća ministara BiH za pilot-uslugu je odabran Institut za mjeriteljstvo BiH i njegove usluge izdavanja rješenja za certifikaciju mjernih uređaja.
Veliki izazov u idućoj godini bit će osiguranje sredstava za održavanje i razvoj (proširenje broja institucija koje koriste te sustave) ta dva projekta koja bi trebala ubrzati rad institucija BiH i omogućiti, u konačnici, da građani usluge dobiju na brži, efikasniji i sigurniji način.
ONASA: Što mislite o ulozi i značaju nezavisnog novinarstva i koliko je ono bitno za razvoj demokratskog društva?
VIDOVIĆ: Za razvoj demokratskog društva veoma je bitno da mediji budu nepristrani i da o svim događajima izvještavaju objektivno i pravodobno. Koliko su oni pri tome neovisni, ovisi o njihovoj financijskoj situaciji, odnosno o tome tko ih i koliko financira pa razmjerno tomu i utječe na njihovu uređivačku politiku. Nažalost, danas je takva situacija u društvu i medijima da je iz novinskih i elektroničkih izvješća teško prepoznati što je to što je ispravno, točno, istinito i u cilju općeg napretka i dobrobiti svih ljudi kao i društva u cijelosti. Mogu nedvojbeno potvrditi da je ONASA renomirana novinska agencija koja je dala značajan doprinos razvoju demokracije i nezavisnog novinarstva u BiH. (kraj)